Hromi ideali

Rate this item
(7 votes)

Zašto danas čitati Milutina Uskokovića i postavljati ga na scenu NP u Užicu?

Ako je to samo zato što je rođen u Užicu 1884. godine i tu završio osnovnu školu i nižu gimnaziju, onda u njegovom delu ne vidimo ništa više od obične bigrafske činjenice i površno shvaćene zavičajnosti. U tom slučaju dovoljna je bista koju niko ne primećuje i sokače u kome je tabla na mestu nekadašnje kuće Uskokovića nevidljiva medju izvodima rashladnih uređaja. To je mera našeg odnosa prema zavičajnom piscu.


Ali Uskokovićevi romani i pripovetke su više od lokalnog, ponajpre zato što smo, čitav vek kasnije, kao društvo na gotovo istom mestu na kome nas je Uskoković ostavio. Možda su u pitanju procesi dugog trajanja, kako to nazivaju pametni istoričari, ali biće da ovde procesa promene i nema, sa čime nas Uskoković bolno suočava. Ili da smo stotinak godina posle Uskokovića skloni reverzibilnim procesima, da napredak, čak i kada ga ima, nije zauvek. Opet su nam gradovi puni marginalizovanih došljaka, opet je san o životu vezan za veliki grad u kome se teško dolazi do cilja. Upitna pozicija intelektualca nije se, čini se, nikada menjala. Jednako nas muči nemušta, bezenergična i nesrećna inteligencija, ona koja sanja o odlasku, pristaje na kompromise, i onda u pola glasa, po slavama i kafanama lamentira nad svojom i našom nesrećom. Sto godina posle romana Čedomir Ilić obrazovana žena mora na mrarginu, doduše ne više kao seoska učiteljica, najpre zato što sela skoro da i nema, ali joj je položaj izvesno podređen vladajućem maskulinom principu. I dalje se masovno pije iz očaja i beznađa. Možda nam je čitanje Uskokovića danas neophodno kako bismo se suočili sa svešću da je sve isto, uz jednu tragičnu razliku. Nema one Uskokovićeve osvešćenosti, nema generacije buntovnih mladih ljudi, spremnih da stanu iza ideje koja vodi ka promeni. Ponovo nam je potrebna emancipacija, i borba za čoveka svesnog svoje uloge i snage. 

Govoriti danas o davno skovanoj konstrukciji da je Uskoović tvorac beogradskog ili gradskog romana, moralo bi pre svega da nas dovede do pitanja kakva je sudbina građanstva ovde, šta je danas gradjanin i kakvom je stanju naša građanska svest. Ipak, lakše je govoriti o Uskokoviću kao nesrećnom piscu, školovanom u Ženevi, čiji je književni uspon prekinut ličnom odlukom tragičnog oktobra 1915. godine u Kuršumliji, gde se kao državni činovnik našao, zajedno sa Branislavom Nušićem, organizujući povlačenje iz Skoplja. I neće nam ta smrt biti povod da se makar malo odmaknemo od pojednostavljene slike herojske epopeje i prepoznamo očaj čoveka okruženog konfuzijom i prestravljenog raspadom koji oko sebe vidi. Lakše nam je da o tom činu govoimo kako o očaju rodoljuba, pa da potom dvadeset godina pokušavamo da napravimo bistu u gradu u kome je umro. Gradu u kome se rodio trebalo je mnogo više vremena i jalovih rasprava da bi se nekako postavila bista, rad vajara Vergovića. Tada se nekako ispod glasa govorilo o Uskokovićevom sukobu sa Dimitrijem Tucovićem, a sada se gotovo nigde ne spominje piščev jasan projugoslovneski stav i težnja za zemljom čiji nastanak neće dočekati.

Baviti se danas Uskokovićem, divna je, pomalo donkihotovska borba sa zaboravom, a na njega osuđujemo sve koji bi makar u naznakama mogli da nam pokažu sliku o nama drugačiju od predstave koju o sebi imamo.

Ružica Marjanović

Kompozitor o komadu

Sa muzičkog aspekta ovde je reč o muzičko scenskom delu koje na savremen način na bazi mjuzikla objedinjuje elemente te forme i opere. Kod oba navedena oblika radnja se donosi kroz pevanje, s tom razlikom da je kod mjuzikla prisutan i govoreni tekst , a kod opere nije. Stoga se specifičnost ovog dela ogleda s jedne strane u spoju principa izmene govorenog teksta i arija ili songova-tipičnog za mjuzikl, a s druge strane sama muzika po stilu počiva na temeljima klasičnog i neo-klasičnog instrumentalnog te opernog muzičkog leksika, a nadograđuje se drugim vrstama muzičkog izražaja, a partitura je pisana orkestralno.
Ovo muzički obimno muzičko-scensko delo čini: 20 arija i songova (15 većih i 5 manjih) te instrumentalna muzika, a to je sve originalno nova kompozitorova muzika te nije obrada niti varijacija nečeg već postojećeg - sve zajedno u trajanju : 135 minuta
(u delu se pojavljuju isključivo kao citati: 2 teme iz folklorne muzike Srbije, 2 teme iz kompozitorove "Opere furiose" i tema iz Offenbachovih "Hoffmanovih priča"- sve zajedno u trajanju :4 minuta.)
Kako se i sama forma mjuzikla u jednam svom segmentu u svom istorijskom razvoju okrenula prema ozbiljnim temema ( npr. "Jesus Christ Superstar" , "Les Miserables" , "Reppo the Genetic Opera" itd.) te se i tematski i muzički počela približavati operi kao muzičkoj drami, tako se ovo delo može smatrati jednim korakom u približavanju opernog izraza ka formalnoj strukturi mjuzikla kao takvog.
* Opereta nema u ovom delu neki uticaj. (Opereta : muzičko-scensko delo vedrog i zabavnog ugođaja (kako u pogledu teksta tako i muzike - radi se o vedrim i veselim muzičkim formama). Obično opisuje ulepšane i naivne životne priče te ljubavne zgode sretnog završetka. U operetama svi se nesporazumi i zapleti uspešno reše i niti jedan glavni lik nikad ne umire. Operete uvijek imaju sretni završetak.)
Polazeći uvek od svojih klasičnih muzičkih temelja, koji se u takvoj sintezi prikazuju bilo u strukturiranju klasične i neo-klasične forme i izraza pojedinih stavaka bilo u pogledu shvatanja muzike kao takve, tako i u ovom delu osim toga kompozitor koristi i kompozicijske postupke muzike 20 veka, kao i elemente tzv "contemporary music" ali isto tako i neoklasične elemente opere i belcanta, a takođe do formi bliskih alernativnoj muzici, nove autorove kompozicije u formama baziranim na leksiku izvornog folklora, te raznih drugih muzičkih elemenata.

Darko Hajsek

Additional Info

  • Premijera broj: 533
  • Naslov: Hromi ideali
  • Autor: Milutin Uskoković
  • Režija: Zlatko Sviben
  • Adaptacija: Zlatko Sviben i ansambl predstave
  • Dramatizacija: Olga Dimitrijević
  • Scenografija: Marijana Zorzić Petrović
  • Kostimografija: Snežana Kovačević
  • Koreografija: Petra Blašković
  • Muzika: Darko Hajsek
  • Scenski pokret: Petra Blašković
  • Dizajn svetla: Rade Stamenković
  • Video radovi: Dejan Parlić
  • Uloge:

     
    KARAKTERI I ULOGE DRAMSKE:

    • Čedomir Ilić - studira i podučava, politizira i ljubi, a ideale gubi - Vahidin Prelić
    • Višnja Lazarević - i za emencipacijom žena i za brakom žudi, a iz sna se budi - Ivana Pavićević Lazić
    • Anica - koleginica, nameštenje čeka, porodici duguje, a za Višnjom tuguje - Andrijana Simović
    • Zarija Ristić - beogradska sirotinja, filozof koji pesme piše i rakiju pije - Hadži Nemanja Jovanović
    • Gospa Kleopatra - ministarku glumi, zeta obezbeđuje, a muža sahranjuje - Divna Marić
    • Jovan Matović - kao opozicionar robuje, kao oportunista ministruje, pa i umire - Slobodan Ljubičić
    • Bela Matović - luda glava, a plah karakter ili sakato dete i razvijena žena - Tijana Karaičić
    • Mladen Matović - mangup i brat joj ili pogrešno vaspitan i neškolovan - Nikola Popović
    • Radoje Ostojić - optimista i praktičar, pronalazački duh i materijalista -  Branislav Ljubičić
    • Gazda Mitar, Lazarević - patrjahalnog morala čačanski otac i bakalin - Momčilo Murić
    • Mileva Ostojićeva - Višnjina s vencem u ruci, drugarica što za oca joj se udaje - Danica Ljubićić
    • Marjan - što pijan mrtvačka kola treće klase tera - Momčilo Murić

     

    HOROVI I ULOGE HORSKE:

    Hiljadudevetstoinulta:
    sa kišobrnima: Andrijana Simović, Ivana Pavićević Lazić, Tijana Karaičić, Danica Ljubičić, Divna Marić, Hadži Nemanja Jovanović, Branislav Ljubičić, Slobodan Ljubičić, Momčilo Murić, Nikola Popović

    Višnjina i Anicina pesma o početku zajedničkog života:
    Kolporeter: Tijana Karaičić, Violinista: Momčilo Murić, Prodavačica cveća: Divna Marić, Čistač cipela sa trotinetom: Hadži Nemanja Jovanović, Šetač sa štapom: Slobodan Ljubičić,  Đubretar: Branislav Ljubičić, Ljubavni par: Danica Ljubičić sa Nikolom Popovićem

    Napredna omladina:
    Sa transparentima: Andrijana Simović, Tijana Karaičić, Momčilo Murić, Hadži Nemanja Jovanović, Branislav Ljubičić, Danica Ljubičić, Nikola Popović

    Rascep samo što nije tu:
    Socijalistkinje: Andrijana Simović, Tijana Karaičić, Danica Ljubičić, Divna Marić
    Radikalni klub: Hadži Nemanja Jovanović, Branislav Ljubičić, Momčilo Murić, Nikola Popović

    Varoš, sa imenom belim, crna kao groblje:
    Smrt: Danica Ljubičić
    Grobari: Branislav Ljubičić, Nikola Popović

    Oj Moravo!:
    Andrijana Simović, Tijana Karaičić, Divna Marič, Danica Ljubičić, Momčilo Murić, Hadži Nemanja Jovanović, Branislav Ljubičić, Slobodan Ljubičić, Nikola Popović

    Čestitamo mladencima!:
    Danica Ljubičić, Momčilo Murić, Nemanja Hadži Jovanović, Branislav Ljubičić, Nikola Popović

    Kišna pesma u zabačenoj beogradskoj ulici:
    Kolporeter: Tijana Karaičić , Violinista: Momčilo Murić,  Prodavačica cveća sa gospodinom: Divna Marić sa Slobodanom Ljubičićem , Prolaznik: Nemanja Hadži Jovanović,  Đubretar: Branislav Ljubičić, Devojka: Danica Ljubičić, Vojnik:  Nikola Popović

    Lažete!:
    Čedomiri: Andrijana Simović, Danica Ljubičić, Momčilo Murić, Hadži  Nemanja Jovanović , Branislav Ljubičić, Slobodan Ljubičić, Nikola Popović

    Višnjin san i java:
    živi i mrtvi: Andrijana Simović, Vahidin Prelić, Tijana Karaičić, Danica Ljubičić, Divna Marić, Hadži Nemanja Jovanović, Branislav Ljubičić, Slobodan Ljubičić, Momčilo Murić, Nikola Popović

  • Inscipijent: Milena Radomirović
  • Sufler: Mileta Petrović
  • Ostali:

     

    • Korepetitor i muzički voditelj ansambla: Ignjat Milićević
    • Asistent reditelja: Slobodan Ljubičić
    • Dizajn zvuka: Nikola Pejović
    • Saradnici na scenografiji: Tamara Bušković, Marta Crnobrnja
    • Saradnici na kostimu: Tamara Bušković, mr Jelena Guskić Petrović
    • Majstor scene: Slavoljub Vasić
    • Majstor tona: Nikola Pejović
    • Majstor svetla: Aleksandar Rosić
    • Krojački radovi: Gordana Majdov Marković, Ostoja Milošević
    • Garderober: Gordana Skakavac
    • Šminkerski i vlasuljarski radovi: Mirjana Ilić
    • Likovnost scenskog prostora: Radojko Veselinović
    • Slikarski i vajarski radovi: Radojko Veselinović, Filip Baralić
    • Rekviziter: Milan Mijailović
    • Stolar: Tomislav Janković
    • Dekorateri: Mlađen Ćitić, Milomir Bogdanović i Duško Janković
    • Tehnička realizacija: Marijana Zorzić Petrović
    • Zahvaljujemo se na pomoći prilikom realizacije: Dariju Došliću, Snežani Ivanović, Dragani Kaćanski i Ostoji Miloševiću
    • Izvođenje orkestarnog snimka: Darko Hajsek Virtual Symphonic Orchestra
  • Organizacija:

     

    • Organizator: Ljiljana Matić
    • Umetnički direktor: mr Nemanja Ranković
    • Direktor: Zoran Stamatović
  • Sezona: 2015/16
  • Datum premijere: 10.03.2016.
  • Nagrade:

     

    • Davalacnagrade: Žiri  52. Festivala profesionalnih pozorišta Srbije "Joakim Vujić" Gračanica 14-21.05.2016. godine
    • Naziv nagrade: Specijalna nagrada
    • Davalac nagrade: Žiri 61. Sterijinog pozorja 26.05 - 02.06.2016. godine
    • Naziv nagrade: Specijalna nagrada
  • Novinski članci:

     

Media

More in this category: « Svrati, reče čovek Nečiste sile »

logo pozorista 250

Trg partizana 12 - 31000 Užice, Srbija

centrala (031) 522-097, 519-966
biletarnica (031) 522-102

 

XXIX JUGOSLOVENSKI POZORIŠNI FESTIVAL UŽICE 

od 1-7. novembra 2024.

Sve o njemu i prethodnim festivalima pogledajte na:

www.JPF.uzickopozoriste.rs

Pozorište na socijalnim mrežama

Ovog meseca na programu

 Subota
26.april u 17:00 č i 19:00 č
Gostovanje na Festivalu PAJČE u Vranju
LETO KADA SAM NAUČILA DA LETIM
Po romanu Jasminke Petrović
Goran Golovko
VRANJE

 

Četvrtak 8.maj u 20:00 č
PREMIJERA
DOVIĐENJA U SLEDEĆEM RAJU
Pisac: Aleksandar Saša Lukač
Reditelj: Aleksandar Saša Lukač
Velika scena
UŽICE

Petak 9.maj u 20:00 č
Prva repriza
DOVIĐENJA U SLEDEĆEM RAJU
Pisac: Aleksandar Saša Lukač
Reditelj: Aleksandar Saša Lukač
Velika scena
UŽICE

Subota 10.maj
10.Međunarodni dečiji baletski festival
Velika scena
UŽICE

61.Festival ZPP Srbije "Joakim Vujić" od 12.do 19.maja 2025.godine
Ponedeljak
12.maj u 20:00 č
Pozorište za decu i mlade Kragujevac
AMAZONKE
Pisac: Julia Sandor i Jaša Koceli
Reditelj: Jaša Koceli
Velika scena
UŽICE

Utorak 13.maj u 20:00 č
NP Priština sa privremenim sedištem u Gračanici
PREDSTAVA HAMLETA U SELU MRDUŠA DONJA
Pisac: Ivo Brešan
Adaptacija i režija Jana Maričić
Velika scena
UŽICE

Sreda 14.maj u 20:00 č
Kruševačko pozorište/Gradsko pozorište "Semberija" Bijeljina
VESELE ŽENE VINDZORSKE
Pisac: Viljem Šekspir
Reditelj: Sonja Petrović
Velika scena
UŽICE

Četvrtak 15.maj u 20:00 č
Pozoriše "Bora Stanković" Vranje
GALEB Po motivima A.P.Čehov
Adaptacija i režija Filip Vinogradov
Velika scena
UŽICE

Petak 16.maj u 20:00 č
Narodno pozorište Užice
MAGA
Pisac: Jelena Kajgo
Reditelj: Boris Todorović
Velika scena
UŽICE

Subota 17.maju 20:00 č
Puls teatar Lazarevac
SRPSKOJ OMLADINI, DIMITRIJE TUCOVIĆ
Autor Zlatko Paković
Reditelj: Zlatko Paković
Velika scena
UŽICE

Nedelja 18.maju 20:00 č
NP Timočke krajine "Zoran Radmilović" Zaječar
NEKI VAŽAN ČOVEK
Pisac: Željko Hubač
Reditelj: Željko Hubač
Velika scena
UŽICE

Ponedeljak 19.maj u 20:00 č
Kraljevačko pozoriše-Knjaževsko-srpski teatar Kragujevac
NA TRAGU
Predstava u čast nagrađenih
Pisac: Nikola Milojević
Reditelj: Aleksandar Saša Lukač
Velika scena
UŽICE

Sreda 21.maj u 19:00 č
Gostovanje
LETO KADA SAM NAUČILA DA LETIM
Pisac: Jasminka Petrović
Reditelj: Goran Golovko
IVANJICA22. i 23.maj
BAZZUM
DŽEZ FESTIVAL
Velika scena
UŽICE

Ponedeljak 26.maj u 20:30 č
KOVAČI
Pisac: Miloš Nikolić
Reditelj: Nemanja Ranković
Mala scena
UŽICE

Utorak 27.maj u 20:00
DOVIĐENJA U SLEDEĆEM RAJU
Pisac: Aleksandar Saša Lukač
Reditelj: Aleksandar Saša Lukač
Velika scena
UŽICE

Sreda 28.maj u 10:00 č
PALČICA
Po motivima bajke
Reditelj: Nemanja Ranković
Mala scena
UŽICE

Sreda 28.maj u 20:00 č
Gostujuća predstava / komedija
X+Y=0
Igraju:Katarina Žutić i Dejan Lutkić
Pisac: Borislav Pekić
Reditelj: Katarina Žutić
Velika scena
UŽICE

Četvrtak 29.maj u 20:00
MAGA
Pisac: Jelena Kajgo
Reditelj: Boris Todorović
Velika scena
UŽICE

Petak 30.maj u 10:00 č
PALČICA
Po motivima bajke
Reditelj: Nemanja Ranković
Mala scena
UŽICE